Plinodojava — detekcija plina i ugljičnog monoksida

Sustavi plinodojave i detekcije ugljičnog monoksida: projektiranje, ugradnja i periodična ispitivanja za kotlovnice, garaže i poslovne prostore.

Tihi ubojica ne miriše i ne vidi se

Ugljični monoksid nema boju, miris ni okus — nastaje svugdje gdje nešto izgara s premalo zraka: u kotlovnicama, garažama, prostorima s plinskim bojlerima i pećima. Čovjek ga ne može primijetiti, a djeluje brzo. Jednako podmuklo je i istjecanje zapaljivog plina: dovoljna je koncentracija u zatvorenom prostoru i jedna iskra.

Plinodojava je odgovor na obje prijetnje: detektira opasnu koncentraciju plina davno prije nego što je čovjek može osjetiti i reagira dok se opasnost još može ukloniti — prije trovanja, prije eksplozije, prije požara.

Koje plinove sustav nadzire?

  • Ugljični monoksid (CO) — proizvod nepotpunog izgaranja; standard za kotlovnice, podzemne i zatvorene garaže te prostore s plinskim trošilima,
  • zemni plin (metan) — detekcija istjecanja na plinskim instalacijama i trošilima,
  • UNP / propan-butan — u kućanstvima i ugostiteljstvu; teži od zraka, pa se nakuplja pri podu i traži drugačiji smještaj detektora,
  • procesni plinovi u industriji — zapaljivi i otrovni plinovi prema tehnologiji proizvodnje.

Fizika plina diktira izvedbu: plin lakši od zraka diže se prema stropu, teži se slijeva prema podu. Zato visinu i raspored detektora ne određuje navika montera, nego projekt — sukladno građevinskim i sigurnosnim normama, po potrebi u suradnji s ovlaštenim inženjerima.

Što se događa u trenutku detekcije?

Sustav ne staje na sireni. Ovisno o izvedbi, detekcija plina može automatski:

  1. uzbuniti ljude u prostoru zvučno i svjetlosno, prije opasne koncentracije,
  2. zatvoriti elektromagnetski ventil na dovodu plina i time ukloniti izvor istjecanja,
  3. pokrenuti prisilnu ventilaciju koja koncentraciju razrjeđuje,
  4. proslijediti dojavu na dojavni centar, održavatelju objekta ili na vaš mobitel.

Pragovi alarmiranja postavljaju se stupnjevano: prvi stupanj upozorava i pokreće ventilaciju, viši stupanj zatvara plin i diže punu uzbunu.

Gdje se plinodojava najčešće ugrađuje?

Kotlovnice i toplinske podstanice, podzemne i zatvorene garaže, profesionalne kuhinje, proizvodni pogoni i laboratoriji — ali i obiteljske kuće i stanovi s plinskim bojlerom ili pećima. Za javne objekte poput visokoškolskih ustanova plinodojavu smo izvodili i održavamo je zajedno s vatrodojavom — među ostalim na Sveučilištu Sjever.

Ispitivanja, umjeravanje i vijek senzora

Plinodojava je zakonski reguliran sustav: propisana su periodična ispitivanja ispravnosti, a mjerni senzori s vremenom gube osjetljivost pa ih treba provjeravati, umjeravati i planski mijenjati. U praksi to znači redovite, polugodišnje servise s urednim zapisnikom — naš servis vodi rokove umjesto vas i dostupan je 24/7.

Jedan sustav, jedna odgovornost

Plinodojava kod nas ne živi sama: povezujemo je s vatrodojavom u jedinstvenu dojavu, s ventilacijom i odimljavanjem u automatsku reakciju, a elektroinstalacije za sve to izvodimo sami. Jedan izvođač projektira, ugrađuje i servisira cijeli sustav — besplatno izlazimo na teren, radimo na području cijele Hrvatske.

Oprema koju ugrađujemo

Schrack Seconet logotipBosch logotipSiemens logotipNotifier by Honeywell logotipInim Electronics logotip

Izdvojene reference

Zgrada kampusa Sveučilišta Sjever sa sustavima zaštite od požara

Sveučilište Sjever

Vatrodojava, odimljavanje i plinodojava — održavanje i dogradnja sustava kampusa.

Česta pitanja — plinodojava — detekcija plina i ugljičnog monoksida

Koje plinove sustav plinodojave detektira?

Najčešće ugljični monoksid (CO), zemni plin i UNP (propan-butan), a za industriju i druge zapaljive ili otrovne plinove prema procesu. Tip detektora i prag alarmiranja biraju se prema plinu koji u prostoru realno prijeti.

Gdje se postavljaju detektori plina?

Ovisno o plinu: zemni plin lakši je od zraka pa se detektor postavlja visoko, propan-butan je teži pa ide nisko uz pod, a detektor ugljičnog monoksida u zonu u kojoj borave ljudi. Pravilan smještaj je razlika između sustava koji štiti i sustava koji visi na zidu — zato ga određuje projekt.

Što se dogodi kad sustav detektira plin?

Sustav zvučno i svjetlosno alarmira, a može i automatski reagirati: zatvoriti elektromagnetski ventil na dovodu plina, pokrenuti ventilaciju i poslati dojavu na dojavni centar ili vaš mobitel.

Treba li plinodojavu servisirati?

Da — plinodojava je zakonski reguliran sustav s obveznim periodičnim ispitivanjima, a senzori s vremenom gube osjetljivost pa ih treba provjeravati, umjeravati i po potrebi mijenjati. Naš servis vodi rokove i dokumentaciju umjesto vas.

Niste sigurni što vašem objektu treba? Saznajte — besplatno.

Izlazimo na teren, snimamo stanje i predlažemo rješenje po mjeri — bez troška i bez obveze.